Poliptih (oltarna slika u više dijelova) svete Lucije rad je Paola Veneziana i njegove radionice. Pala je napravljena oko 1340. godine. Danas se nalazi u muzejskoj zbirci crkve sv. Kvirina, a njezino je izvorno mjesto bilo svetište crkve sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške.
U središnjem dominantnom polju, dimenzija 78x47 cm, prikazana je sv. Lucija, ranokršćanska mučenica iz IV. st., kao okrunjena djevica s palmom u rukama. Postavljena je frontalno, u tirkiznoplavoj haljini s dekorativnim cvjetovima. Iznad nje su raspeti Krist s Bogorodicom i sv. Ivanom te arkanđeo Gabrijel i Bogorodica Navještenja, prikazi sažetaka vjere u Krista. Na raspetome Kristu uočava se naglašena ispaćenost od boli, smirenje te polumrtvi izraz lica, a u njegovih pratilaca nijema ukočenost pod zelenim zidom Jeruzalema, uobičajeni prikaz u bizantskome slikarstvu. Lijevo i desno od raspeća prikazana su četiri svetca. To su Lucijini sveti pratioci; sv. Andrija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Kvirin i sv. Gaudencije. Ti prikazi svjedoče o domaćoj narudžbi umjetnine, s obzirom na to da je sv. Ivan Krstitelj pokrovitelj Župe Baška s romaničkom crkvom na brdu iznad samostana sv. Lucije, sv. Andrija naslovnik ranokršćanske bazilike otkrivene u blizini, sv. Gaudencije najznamenitiji glavar biskupije Krka i sv. Kvirin njezin prvi zaštitnik.
Najzanimljiviji su prikazi iz života sv. Lucije koji su prikazani na poljima s lijeve i desne strane. Oslikan je životopis svetice i to kronološkim redoslijedom. S lijeve su strane scene: 1. Lucija kleči pred grobom sv. Agate i moli za ozdravljenje majke, 2. Lucija dijeli siromašnima svoj miraz, 3. Vjernik optužuje Luciju prefektu Paskaciju za javno opredjeljenje kršćanstvu, 4. Lucija je osuđena na službu u bordelu i volovi ju bezuspješno vuku u zlo, tj. u javnu kuću.
Desno od velikoga prikaza svetice slijede prizori: 5. Luciju na lomači polijevaju uljem i smolom, ali je plamen ne dodiruje te ostaje neozlijeđena, 6. Paskacije probada sveticu bodežom u grlo kako bi ju konačno usmrtio, 7. Neozlijeđena svetica proriče mir Crkvi nakon smrti poganskih careva Dioklecijana i Maksimilijana te prima hostiju, 8. Vjernici pohode grob sv. Lucije.
O vrijednosti pale puno govore restauratorski zahvati kojima je slika do sada podvrgnuta. Prva restauracija izvršena je 1912. god. u Beču, potom je poliptih zadržan u muzeju u Trstu do 1945., te uz mnoge neprilike vraćen natrag na Krk. Za kasnije je izložbe, među kojima je i ona zagrebačka iz 1967. godine – Paolo Veneziano i njegov krug, poliptih bio podvrgnut tek manjim zahvatima zagrebačkih restauratora.