Gradski bedemi

Stilsko razdoblje: barok, antika, romanika, gotika, renesansa

Stoljeće: -4. B.C.


Krčki su bedemi višeslojno štivo, zanimljivo i izazovno za čitanje kako vičnom oku stručnjaka, tako i zaintrigiranom oku stanovnika ili posjetitelja. Iako su bedemom opasani gradovi relativno česti na našoj obali, rijetko se koji može pohvaliti u cijelosti sačuvanim perimetrom gradskoga zida, koji je mjestimično star i do dvije tisuće godina. Znamo da je prapovijesni grad Curicta (Krk) bio utvrđen zidinama. O tome svjedoči natpis iz 1. stoljeća prije Krista, u kojem se spominje obnova gradskih zidina što navodi na zaključak da su zidine već postojale. Arheološka istraživanja zapadnog dijela bedema, provedena 60-ih godina 20. stoljeća, potvrđuju navode iz natpisa. Nađeni su „megalitski blokovi“ zidani u suho, a datirani u 7. i 6. stoljeće prije Krista. Takav stil gradnje prethodi rimskom stilu gradnje zvanom opus quadratum. Arheološka istraživanja na Veloj placi i unutar kuće Perossi (kafić Volsonis) otkrila su kasniji antički bedem u koji je ugrađeno mnoštvo spolija (stelle, liburnski cipusi, dijelovi arhitrava...). Grad je imao više gradskih vrata koja su bila ishodišta carda i decumanusa i krajnje točke vanjskih komunikacija s gradom – ceste koje su vodile prema drugim otočkim centrima, odnosno područjima od interesa (obradivim površinama i sl.). Već su antičke zidine imale kule, a kasnije srednjovjekovne i renesansne vidljive su i danas i čine bitan dio izgleda grada. Osim Kaštela i njegovih kula, poligonalne kule iz 15. stoljeća na obali i glavnih gradskih vrata, odnosno Vijećnice (kula u kojoj se danas nalazi kafić), grad je imao još barem 7 ili 8 manjih kula. Arheološkim istraživanjima i konzervatorskim iščitavanjem zidina nađeni su položaji još triju kula na zapadnom dijelu bedema, jedne na sjeveru na položaju Gornjih vrata, barem jedne na istočnom potezu te dviju na južnom, a postojala je i kula kod Pizanskih vrata.
Zidine koje se danas jasno vide uglavnom su nastale tijekom 14. i 15 stoljeća, u vrijeme nastanka i razvoja vatrenog oružja. Tome u prilog svjedoče stilski odredive strijelnice te krunište (merlature). U ovo je vrijeme nastala i velika kula na glavnim gradskim vratima te poligonalna kula na obali. U 14. se stoljeću prvi puta spominju i Mala vrata.
Od kraja 15. stoljeća odnosno od početka mletačke vlasti na otoku, izgradnja i obnova zidina provodi se stalno i planski. Najveći su i daleko najznačajniji projekti prvog krčkog providura A. Vinciguerre, po čijim se planu uglavnom i provodila daljnja obnova. Važnost gradskih bedema, iz današnje perspektive možda teško razumljiva, vidi se u čestom spominjanju stanja, obnove i izgradnje zidina u povijesnim izvorima o gradu Krku.

Bibliografija:

  • Bradanović, Marijan i Grigić, Danko, Krčke gradske zidine, inicijalni konzervatorski elaborat, Konzervatorski odjel u Rijeci, Rijeka, 1998.
  • Čaušević – Bully, Morana, Les cités antiques des îles du Kvarner dans l’Antiquité tardive: Curicum, Fulfinum et Apsorus, Hortus Artium Medievalium, vol. 12, 2006.
  • Faber, Aleksandra, Antički bedemi grada Krka, Vjesnik za Arheologiju i Historiju Dalmatinsku, 63 – 65, 1963. – 1965., Split
  • Lipovac, Goranka, Razmatranje o problemima antičkog bedema grada Krka – povodom novih nalaza, Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu, Vol. 8, No. 1, 1991.
  • Starac, Ranko, Izvještaj o rezultatima zaštitnog arheološkog istraživanja na dijelu bedema Grada Krka - dionice između Porta Pisane i ex Dječjeg vrtića, arhiv KORI, Rijeka, 2011.
Vremeplov