Kruna cisterne krčkog providura Angela Gradeniga (providur otoka od 1557. do 1559.) nastala je godine 1558. Za tadašnje je otočke prilike bila vješta i raskošna realizacija te predstavlja najznačajniji primjer klesane renesansne urbane opreme na otoku i širem kvarnerskom području. Konzervatorsko-restauratorskim je zahvatom 90-ih godina 20. stoljeća kruna rekonstruirana nakon što je dugi niz godina bila rastavljena i uzidana u parapetnu zonu pročelja kuće „Stare pošte“ na Veloj Placi. Kruna cisterne danas zauzima središnju poziciju na trgu Vela placa, no njezina izvorna ubikacija najvjerojatnije je bila u, danas porušenoj, providurovoj palači u jugoistočnom djelu grada, o čemu svjedoči zapis notara J. A. Petrisa.
Kruna je heksagonalnog tipa i sastoji se od ukupno šest reljefnih ploča koje imaju identičan profil baze i vijenca, bočne stranice su im skošene, a poleđine konkavno obrađene. Ploče se svojim dimenzijama razlikuju. Duže ploče dimenzija, dimenzija 119 x 85 cm, sadrže prikaze krilatog lava sv. Marka, lik sv. Kvirina i grb A. Gradeniga, a manje ploče, dimenzija 86 x 85 cm, sadrže festone i natpis.
Ploča s prikazom gradskog patrona, sv. Kvirina, sadrži malenu, centralno postavljenu, figuru svetca. Lik je u kontrapostu, odjeven u biskupski ornat i zaogrnut je plaštem, a u rukama drži model grada i pastoral. S lijeve i desne strane lika stoji svečevo ime. Na drugoj je ploči tipičan prikaz uspravljenoga krilatog lava sv. Marka s otvorenom knjigom. Posljednja od ploča većih dimenzija sadrži štit ukrašen listovima akanta unutar kojeg je grb providura Gradeniga koji prikazuje dijagonalno postavljene stepenice, njegovo ime pisano kapitalom te godinu 1558. napisanu rimskim brojkama. Dvije manje ploče sadrže festone, vijence lišća i voćnih plodova, obješene na karike oko kojih se slobodno povijaju vrpce račvastog završetka. Na trećoj manjoj ploči ispisan je tekst koji slavi uspjeh providura u rješavanju sukoba među Krčanima i obrani grada od Uskoka.     
Krune bunara sastavni su dio opreme javnih prostora gradova od srednjeg vijeka nadalje. Uz funkcionalni, one s vremenom dobivaju i reprezentativni karakter raskošnim oblikovanjem, isklesanim figuralnim sadržajem ili posvetnim natpisima isklesanim na njima. Neizostavni su element brojnih venecijanskih trgova, kao i drugih gradova pod mletačkom upravom, često dajući temeljno obilježje nekog prostora čemu su primjeri zadarski trgovi Pet bunara i Tri bunara. Osim na trgovima, krune bunara često nalazimo u dvorištima rezidencijalnih palača i javnim zgradama.    
Krčka kruna proizlazi iz mletačkog kulturnog i umjetničkog kruga. Kvaliteta reljefa upućuje na njeno porijeklo iz neke od specijaliziranih klesarskih radionica ili majstora iz središta produkcije – Venecije. Uz reljefe krune, ista je radionica vjerojatno izradila nadgrobnu ploču Ivana i Marije Šubić u katedrali.